Sadržaj majčinog mlijeka odgovoran za često dojenje

Majke koje odluče djetetu omogućiti najbolji izvor hrane – svoje mlijeko – često su u čudu koliko često dijete želi sisati i sumnjaju da nešto nije u redu. Postoji razlog zašto je potrebno često dojiti!

Svaka pojedina vrsta sisavaca ima specifičan sadržaj mlijeka, ovisno o načinu života koji vodi i načinu na koji brine za svoje potomstvo. Neke životinjske vrste ostavljaju svoju mladunčad dulje razdoblje dok su u lovu i njihovo je mlijeko zbog toga zasićeno masnoćama i kalorijama kako bi mladunčad bila dovoljno dugo sita dok čeka mamin povratak. Takvi mladunci sišu nekoliko puta na dan. Kod nas ljudi situacija je drugačija. Majčino mlijeko je relativno siromašno kalorijama i masnoćama i da bi dijete osjećalo sitost, vrlo često traži dojku. Zapravo bebe zahtijevaju gotovo neprekinuti kontakt. Nama najbliži genetski rođaci u životinjskom svijetu – primati – zbog toga svoje mlade stalno nose i hrane tijekom cijelog dana. Naravno, oni nemaju sve one obaveze koje imaju žene (spremanje kuće, pranje rublja, kuhanje i sl.) pa im možda to nošenje bebe i učestalo dojenje nije toliko zahtjevno, no uz dobru podršku u domu, prvih nekoliko mjeseci glavna zadaća neka vam bude držanje bebe u naručju (pomoć u obliku marama i slingova je sjajna) i dojenje djeteta na zahtjev. Učestalo dojenje osigurat će stvaranje dovoljne količinu mlijeka za razvoj djeteta i sve njegove prehrambene potrebe za minimalno prvih 6 mjeseci života.

Advertisement
-0:15
Tekst: Ivančica Tarade
Foto: Profimedia

Ovo su dvije stvari kojima ne bi trebali učiti djecu

Puno toga učimo djecu, ali ovo su dvije stvari koje ne bismo smjeli podučavati, već pustiti dijete da te vještine svladava svojim tempom

Kada roditelj gleda svog mališana kako se trudi pridignuti u sjedeći položaj ili ustati na noge, ne bi mu smio previše pomagati. Naime, kod motoričkog razvoja djeteta veoma je važno znati da se odvija spontano, prema prirodnim zakonima kretanja. Svako dijete u stanju je motoričke radnje usvojiti potpuno samostalno, stoga ga nije potrebno učiti da sjedi, stoji, hvata i hoda. Razvoj djeteta odvija se prema određenom redoslijedu, u određenim periodima ili oko njih.

Ako poznajemo razvoj motorike djeteta, znamo kada se neka aktivnost u razvoju može očekivati. Ako dijete forsiramo da, primjerice, sjedi ili hoda, ometamo njegov razvoj. Najčešća pogreška nestrpljivih roditelja jest pasivno posjedanje djece. Ono, naime, može biti štetno za lumbalni dio kralježnice jer je dijete u tom položaju nestabilno, pa je sva njegova pažnja usmjerena na održavanje ravnoteže, što otežava koordinaciju. Također se kod svladavanja vještine hodanja ne preporučuje upotreba hodalica ili drugih pomagala koja djetetu nameću položaj i time uskraćuju neke druge razvojne funkcije. Motorički razvoj usko je povezan s mentalnim razvojem, pa se dijete razvija onoliko brzo koliko je znatiželjno. Neka su djeca življa, pa ponukana znatiželjnom prirodom puno ranije svladavaju motoričke radnje, dok su druga tromija, pa kod njih motorika nešto kasnije napreduje. No dok je sve u okvirima normalnog razvoja, nema mjesta brizi.

Tekst: Neža Šiptar
Foto: Profimedai

Nošenje bebe sjajno je za njezinu ravnotežu

Puno smo puta pisali i dobrobiti nošenja djece, no sada ćemo se osvrnuti na dobrobit koju djeca na taj način dobivaju za svoj sustav za ravnotežu. Dobro će vam poslužiti i kao dodatni argument skepticima koji ne podržavaju toliko nošenje bebe.

Dr. William i Martha Sears u svojoj knjizi Povezujuće roditeljstvo između ostalog ističu izuzetnu važnost nošenja bebe u marami, slingu, nosiljci koja dakako mora biti ergonomski osmišljena (nažalost, mnoge nisu dobre za nošenje beba iako im je to osnovna namjena). Osim emocionalnog dijela i fizičke povezanosti s roditeljem, dok se dijete nosi ono razvija svoj sustav za ravnotežu na poseban način. Naime, tri su male strukture poput libele smještene iza srednjeg uha. Jedna prati pokrete u smjeru naprijed-nazad, druga lijevo-desno, a treća gore-dolje. Pri svakom bebinom, odnosno maminom pokretu, tekućina u tim svojevrsnim libelama pomiče tanke niti koje trepere i prenose poruke u mozak. Tako prikupljeni podaci služe za održavanje ravnoteže tijela.
Nježni pokreti kojima njišemo bebu aktiviraju njezin sustav za ravnotežu, a otkriveno je da od tih podražaja bebe bolje dišu i rastu, bolje joj je regulirana fiziologija i cjelokupni motorički razvoj, što je osobito bitno kod nedonošene djece. Ako do takvih podražaja ne dođe, bebe se često same pokušavaju njihati.

Dijete koje je nošeno u marami ili slingu dok mama obavlja svoje poslove i aktivnosti, izloženo je brojnim podražajima sustava za ravnotežu. Pokreće se u svim smjerovima što je puno bolje od sati provedenih ležeći u krevetiću ili igranjem na podu. Zapravo se bebe u slingovima puno više pomiču jer se stalno moraju prilagođavati majčinim pokretima, a to je bitan protuargument svim kritičarima nošenja u marami koji govore da dijete tako nema mogućnost dovoljno se kretati.

Tekst: Ivančica Tarade
Foto: Profimedia

LAGANA LJETNA TORTA BEZ KUHANJA I PEČENJA GOTOVA ZA TREN

Sastojci
za podlogu:
250 – 300 g keksa
150 g otopljenog maslaca
100 g otopljene bele čokolade

… mleko po potrebi

za nadev:
1 kutija Parfe kreme (npr. Dolcela ili Dr.Oetker)
600 ml hladnog mleka
3 banane
za preliv:
200 g višanja, ispasiranih
200 g šećera
1 kašika džemfixa 1:1
Priprema
1.
Keks sitno izmrviti. Zatim dodati maslac, čokoladu i toliko mleka, da dobijete masu koju možete razmazati.
2.
Na tanjir staviti papir za pečenje, a preko njega obod forme vel. 28 cm. Zatim ispuniti masom od keksa i poravnati. Staviti u frižider da se hladi.
3.

Umutiti parfe kremu po uputstvu sa mlekom. Banane narezati na kolutove. Trećinu kreme premazati po podlozi, zatim preko staviti banane i premazati ostatkom kreme.
4.
Ostaviti tortu da se hladi dok se krema ne stegne.

5.
Za preliv zavreti višnje sa džemfixom, zatim dodati šećer i kuvati oko 1 min. Ostaviti da se ohladi. Ohlađenim prelivom izšarati površinu torte.
6.
Nakon što se torta dobro ohladi, pažljivo ukloniti obod forme i papir, pa servirati.

POZNATI DORUČAK GOTOV ZA 10 MINUTA

Sastojci:
500ml mleka
1 kvasac
1 pecivo
4 jaja
1 kasika sol
200ml jogurt
1kg/400g brasno(manje vise)

Priprema
1.
Stavite brasno,jaja,pecivo,jogurt,sol i mleko sa kvasecom i zamesite testo (kao za kiflice)da nije tvrdo.Dobro ga izmesite i stavite u vecu vanglu koju ste prethodno namazali sa uljem.Prekrijete testo sa najlon folijom (samo jedna strana namazite uljem )za da vam se testo ne lepi na najlonu i stavite ga u frizideru.Vako spremno testo stoi i do 7dana u frizideru.
2.
Kad pozelite da przite ,izvadite testo i sa rukama pravite mekice (razvlacite sa prstima sto tanje korice).U posudu u kojoj ke gi przite stavlja se malo ulje zagreje se i prze se mekice.Testo sto vam je ostalo opet se vraca u frizideru.
3.

Mozete gi jesti sa sirom ,sa slatko os smokvi ja tako volim,a vi mozete sa sta vi volite,slane, slatke sve po ukusu i zelji.





Posluživanje
Kad je testo vec gotovo mozete gi pravite za dorucak za veceru, ili kad vam neko dodje jer su brzi i stvarno su mekane,dobre i ic ne upijaju ulje.
Napravite i probajte ovo cudo od testa.

STRAH GODINE: Pokačio se sa pogrešnim ljudima na Fejsu, pa je bukvalno morao da beži iz zemlje!

Možda ga ni bježanje neće spasiti

Foto: Fejsbuk

Čovek pogrešio broj i zamerio se pogrešnim ljudima, pa je morao da pobegne u Rusiju.

(Telegraf.rs)

Novčanica s likom Tita imala je grešku koju niko nije primijetio

Jugoslavenski dinar bila je valuta koja se počela koristiti u Kraljevini SHS od 1920., a potom se koristila u Kraljevini Jugoslaviji, socijalističkoj Jugoslaviji, pa u Saveznoj republici Jugoslaviji.

Imena države su se mijenjala, ali ne i dinar, koji je stekao kultni status te je “jugoslavenski” prestao biti kad ga je Srbija zamijenila srpskim dinarom, a Crna Gora eurom – godinama nakon što se nekadašnja Jugoslavija raspala.

Početkom osamdesetih donesena je odluka da se postojeća serija novca zamijeni novom, modernijom. U novoj seriji, svaka pojedina novčanica je trebala predstavljati jednu od jugoslavenskih republika, na licu bi imala jednu historijsku ličnost iz te republike, a na naličju motiv iz te republike.

Najmanja novčanica od 10 dinara predstavljala bi najmanju republiku, Crnu Goru, a najveća postojeća od 1000 dinara najveću republiku, Srbiju, a uvela bi se i nova novčanica od 5000 dinara koja bi predstavljala Jugoslaviju. Prvo je trebala biti izdana najveća novčanica, a zatim bi se postupno zamjenjivale novčanice manjih apoena.

Godine 1985. izlazi nova serija novčanica, koja je započeta uvođenjem novčanice od 5000 dinara s likom preminulog jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita.

Ta je, do tada najveća izdana i dugo iščekivana novčanica izazvala je pravu buru u javnosti, a ona traje i danas – ne zbog njene vrijednosti, već greške koju ispočetka niko nije primijetio.

Naime, uz lik Tita upisana je i godina njegovog rođenja te smrti. Umjesto 1892- 1980, na novčanici je pisalo 1892-1930 – pa je prema njoj Tito umro 50 godina ranije!

Ono što je zanimljivo, da čak niti nakon uočavanja greške, ta novčanica nije povučena iz opticaja, jer je generalni direktor tadašnjeg Zavoda za izradu novčanica rekao kako je od 14 miliona štampanih novčanica, njih samo 4 posto s pogreškom.

To znači kako je grešku na sebi nosilo oko 560 hiljada novčanica, a prema međunarodnim propisima država koja pusti više od jednog promila novčanica s vidljivom greškom, treba povući čitav novca iz serije iz opticaja.

Ali, pogrešna godina smrti Tita nije jedina greška kod ove novčanice. Naime niti je službeno spomenut datum kad se pušta u opticaj, a izgled i opis novčanice bio je posve različit od onog što je najavljeno u službenom listu SFRJ, JANI.

Druga novčanica trebala je biti u apoenu od 1000 dinara, s datumom izdavanja 1986., predstavljati SR Srbiju i na licu imati portret Vuka Stefanovića Karadžića.

Sve matrice su bile gotove i novčanica je bila spremna za štampanje, ali nikada nije puštena u opticaj. S obzirom na hiperinflaciju, pojavila se potreba za novčanicama sve većih apoena, a ne sve manjih

Pogledajte tečajeve Narodne banke Jugoslavije u odnosu dinara prema stranim valutama na kraju godine: